U sklopu aktivnosti A7 Javnost i dostupnost podataka i projektnih rezultata, suradnici na projektu iz Instituta za poljoprivredu i turizam i Agronomskog fakulteta sudjelovali su na 56. Hrvatskom i 16. Međunarodnom simpoziju Agronoma u Vodicama od 05. do 08.09.2021. Na Simpoziju predstavljen je dio rezultata postignutih u aktivnosti A5 Društveno ekonomski aspekti prilagodbe i jačanje otpornosti poljoprivrednog sektora na klimatske promjene. Rezultati su predstavljeni usmenom prezentacijom rada pod naslovom: Farm holders' perceptions of the impacts and consequences of climate change, autora: Tajana Čop, Ana Čehić, Mario Njavro, Martina Begić, Smiljana Goreta Ban, Josip Juračak, Milan Oplanić.

Dana 17. veljače 2021. godine, održan je treći sastanak suradnika na projektu „Agrobioraznolikost – osnova za prilagodbu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivredi“. Ovoga puta sastanak je održan online u organizaciji vodećeg partnera Instituta za poljoprivredu i turizam.Sastanku su prisustvovali predstavnici Instituta za poljoprivredu i turizam, Instituta Ruđer Bošković, Prirodoslovno – matematičkog fakulteta, Agronomskog fakulteta i Instituta za more i priobalje.Na sastanku se govorilo o dosad realiziranim te planiranim budućim aktivnostima po svakoj od projektnih aktivnosti. Dr.sc. Nenad Jasprica predstavio je dosadašnja postignuća u terenskom prikupljanju sjemena i sadnog materijala dilvljih svojti porodica Brassicaceae i Alliaceae sukladno osnovnom cilju aktivnosti 1: mapiranju staništa divljih svojti. Dr.sc. Smiljana Goreta Ban predstavila je zatim rezultate i planove za aktivnost 2 temeljem provedena dva pokusa u plasteniku na 38 sorata raštike te 36 sorata češnjaka izlaganjem biljaka vodnom stresu uz praćenje oporavka biljaka. Mehanizme tolerancije tradicionalnih vrsta i divljih svojti istraživale su suradnice dr.sc. Branka Salopek Sondi, dr.sc. Nataša Bauer i d.sc. Mirta Tkalec istražujući pritom ekspresiju gena uslijed toplotnog stresa, dok je dr.sc. Snježana Kereša predstavila napredak u istraživanju razvoja genetske varijabilnosti s ciljem stvaranja somaklonova češnjaka ekotipa ‘Istarski crveni’ tolerantnijih na sušu od izvornog genotipa. Napredak i planove za aktivnost 5 predstavio je dr.sc. Milan Oplanić ističući kako je samo istraživanje društveno – ekonomskih aspekata prilagodbe poljoprivrednog sektora na  aktualne klimatske promjene postavljeno te se aktivnosti anketiranja i intervjuiranja dionika poljoprivrednog sektora odvijaju prema planu. Na samom kraju administratorica projekta i suradnica u provedbi aktivnosti pet (5) Martina Begić, predstavila je dosadašnju financijsku realizaciju projekta, pojasnila procedure u izvještavanju te plan rada i financiranja troškova predviđenih…

Dana 30. rujna 2020. godine, u prostorijama Instituta za poljoprivredu i turizam održan je drugi sastanak suradnika na projektu „Agrobioraznolikost – osnova za prilagodbu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena u poljoprivredi“. Sastanku su prisustvovali predstavnici Instituta dr.sc. Smiljana Goreta Ban, dr.sc. Dean Ban, dr.sc. Igor Lukić, dr.sc. Nikola Major, dr.sc. Mario Franić, doktorandice Iva Bažon i Nina Išić te administratorica projekta Martina Begić, zatim predstavnice Instituta Ruđer Bošković dr.sc. Branka Salopek Sondi, dr. sc. Ana Smolko i dr.sc. Iva Pavlović te predstavnice Prirodoslovno – matematičkog fakulteta dr.sc. Nataša Bauer i dr.sc. Mirta Tkalec.   Na sastanku se raspravljalo o radnim zadacima, hodogramu aktivnosti te istraživačkim protokolima temeljem projektnih aktivnosti 2: Tradicijski kultivari kao izvor genetske varijabilnosti za prilagodbu klimatskim promjenama i 3: Mehanizmi tolerancije tradicionalnih vrsta i divljih svojti u funkciji otpornosti i prilagodbe klimatskim promjenama. Riječ je o aktivnostima u okviru kojih će se provesti istraživanja u svrhu odabira genotipova otpornijih na abiotičke stresore. Kao model koristiti će se kolekcija tradicijskih kultivara (30-tak) raštike (por. Brassicaceae) i kolekcija tradicijskih kultivara češnjaka (30-tak) (por. Alliaceae), a kao rezultat očekuje se odabir se kultivara koji se mogu preporučiti za uzgoj u uvjetima suše i/ili visoke temperature. Temeljem selekcije kroz aktivnost 3 istražiti će se mehanizam tolerancije tradicionalnih vrsta i divljih svojti, prikupljenih u aktivnosti 1, u različitim fazama razvoja biljaka. Analizirati će se metaboliti tretiranog i kontrolnog biljnog materijala, odrediti biokemijski markeri stresa, pratiti ekspresiju gena povezanih s prilagodbom na primijenjene stresore, te definirati mogući mehanizam tolerancije na istraživane čimbenike stresa. Osim toga, voditeljica projekta dr.sc. Smiljana Goreta Ban je predstavila ukratko ostale aktivnosti projekta „Agrobioraznolikost“ te…